Voda je gusca od vazduha pa tako da smanjuje
uticaj gravitacije na ribu.Iz tog razloga riblja peraja
ne sluze da bi riba stojala na njima vec za potiskivanje i veslanje.
Ipak tijelo ribe je gusce od vode,pa tezi da potone.
Vecina ribljih vrsta moze da rgulise gustinu svog tijela
ribljim mjehurom.Taj mjehur je rezervoar pun vazduha koji
riba moze da puni i prazni po svojoj volji.Na taj nacin
bez ikakvog napora moze da se zadrzi na zeljenoj dubini.
INTALIGENCIJA
Ribe imaju izuzetno mali mozak i njihovo ponasanje se zasniva na
nizu urodjenih refleksa i reakcija prema stvarima i okolini,
cak i prema hrani,svjetlu i vibracijama.
Reci da je saran bistar je veoma tesko odrzivo,ali ako se nekoliko
puta uhvati na isti mamac,pocet ce ga zaobilaziti.To je razlog sto
velike i stare ribe koje su vise puta bile vracene u vodu ili su se
otkacile pecarosima,treba pecati neuobicajenim mamcima.
OBLIK TIJELA
Ako dvije ribe zive u istoj zoni vode i hrane se na istom mijestu,sigurno je
da ce istisnuti jedna drugu.Plotica i skobalj,recimo zive u istim vodama i
hrane se istom hranom,ali su se prilagodile,tako da se ne ugrozavaju,
jer se plotica hrani u srednjem sloju vode,a skobalj na dnu.
Skobalju,kako i drugim ribama koje se hrane na dnu,gornja usna prelazi
preko donje,sto njihova usta cini blago povijenim prema dolje,dok je kod riba
na povrsini obratno.Ribe dna cesto imaju mogucnost da izduze usne u obliku
trube koje im tada sluze kako sisaljka(mrena,saran..)
Ribe brzih voda,kako sto su mrena i klenic,imaju vitko tijelo koje im olaksava
plivanje u jakim strujama.Ribe sporih voda,kao sto su linjak i deverika,imaju
debela tijela,jer vitkost u njihovom slucaju ne predstavlja nikakvu prednost,
dok je u debljim tijlima vise prostora za akumulaciju masnih naslaga u toku zime.
Grabljivice imaju razlicite oblike tijela u zavisnosti od nacina zivota.
Stuka i smudj,koji vrebaju iz zasjede,imaju dobro razvijena prednja peraja
koja im daju veliko ubrzanje pri prvom napadu na plijen.Bucov progoni svoj plijen,
tako da mu je tijelo prilagodjeno za dugotrajno plivanje.Sve grabljivice imaju
velika usta sa ostrim zubima,kao i veoma fleksibilne celjusti koje im omogucavaju
da lako progutaju plijen.Naravno,svi predatori su dobro maskirani,kako bi uspjeli
neprimjetno da se primaknu plijenu.
KAKO RIBE VIDE?
Voda upija i rasipa svjetlost mnogo vise od vazduha,psebno kada je mutna.
Iz toga razloga dobar vid nije presudno bitan za ribe kao za kopnene zivotinje.
Vecina riba je kratkovidno.
Oci su kod riba postavljene sa strane glave,tako da one vide skoro u svih 360 stepeni.
Da bi se odredila udaljenost objekta,potrebno je da oba oka fiksiraju predmet.
Ovo nam kaze da riba samo objektu sa prednje strane moze da odrediudaljenost.
U ovom uskom pojasu riba vidi jasno i svaki,i najmanji pokret precizno detektuje.
Medjutim sa strane,bocno,riba vidi samo konture i pokrete.Iz tog razloga,mnogo cete
lakse uplasiti ribu ako se pomjerate nego kada mirujete.
Grabljivice,kako sto je stuka,plijen progone uz pomoc vida.Kod ove ribe,oci su vise
priblizene i pomjerene ka prednjoj strani glave.Na ovaj nacin povecana je oblast
u kojoj stuke odlicno vide i gdje oba oka mogu da ucestvuju u stvaranju slike.
Jatnim ribama,nije bitno da odrede daljenost do objekta,vec je mnogo bitnije da sagledaju
sto siru oblast oko sebe i u njoj primjete svaki pokret,posebno napad grabljivice
ili pomjeranje cijelog jata.Iz tog razloga oci su im postavljene bocno,sa suprotne strane glave.
Ovako postavljene oci omogucavaju da se primjeti pokret,ali ne i da se jasno vide
predmeti i odredi daljina do njih.
http://www.crosatelite.com/